Veleučilište Velika Gorica

Ova visokoobrazovna ustanova provodi pet stručnih studija čiji se nastavni programi realiziraju uz pomoć suvremenih tehnologija koje se konstantno nadopunjavaju, obnavljaju te omogućavaju svojim polaznicima lakši prijenos znanja koje će im, izlaskom na tržište rada, osigurati zapošljavanje i napredovanje u poslu, odnosno egzistenciju u nekoj od današnjih suvremenih organizacija.

Osnovni razlog za pokretanje Veleučilišta Velika Gorica bila je potreba da se s novim studijskim programima doprinese općem razvoju sustava obrazovanja te time osigura dovoljna količina i kvaliteta visokoobrazovanog kadra.
Potrebu za obrazovanjem određenih kadrova pokazuje konstantna analiza tržišta ljudskih potencijala gdje je ustanovljen nedostatak stručnjaka pojedinih struka zbog čega se na Veleučilištu Velika Gorica provode studiji koji se pojavljuju po prvi puta u obrazovnom procesu ne samo u Hrvatskoj već i u svijetu. Upravo nedostatak određenih struka, potvrđuje i činjenica da se u samo četiri godine svoga postojanja, Veleučilište Velika Gorica svrstalo među prvih pet visokoškolskih ustanova takvoga tipa u Hrvatskoj po broju upisanih studenata.

Od samog početka rada Veleučilišta Velika Gorica, odnosno njegovog osnivanja, postavljen je drukčiji pristup u obrazovanju budućih stručnjaka. Osnovni cilj Veleučilišta i smjernice kojim se vodi jesu implementacija praktičnog dijela nastave i čvrsta suradnja s gospodarstvom u samom procesu obrazovanja.

Sadržaji stručnih studija na Veleučilištu Velika Gorica konstantno prate potrebe tržišta te se prilagođavaju njegovim zahtjevima. Na taj način, završetkom studija, inženjeri posjeduju dovoljno teorijskog i praktičnog znanja potrebnih za rješavanje postavljenih zadaća u praksi. Upravo je iz tog razloga uveden značajan dio stručne prakse, kroz koju se mentorskim praćenjem svakog pojedinog studenta i usmjeravanjem u najvažnija područja određene struke, postiže veća učinkovitost u svladavanju znanja i vještina potrebnih za rad.

Današnji brzi napredak tehnologija korištenih u područjima tehničkih struka, ne zadovoljava više tromi sustav školovanja već fleksibilan sustav prilagodljiv potrebama i potražnji na tržištu. Upravo ovakav sustav obrazovanja primijenjen je na Veleučilištu Velika Gorica.

STUDIJ OČNE OPTIKE

Studij Očne optike je namijenjen osobama koje žele raditi u području očne optike i to u procesu proizvodnje, održavanja, servisiranja optičkih instrumenata i pomagala te na poslovima očne optike i refrakcije.

Očna optika kao djelatnost obuhvaća različite poslove koji uključuju:

• pregled očiju i određivanje potrebnih naočala, kontaktnih leća i ostaloga za poboljšanje vida te  upućivanje oftalmolozima osoba kojima je potreban njihov medicinski pregled i liječenje
• savjetovanje o pravilnoj uporabi naočala i kontaktnih leća, o pravilnom osvjetljenju za rad i čitanje te ostalim pomagalima za vid
• namještanje propisanih leća u okvire i namještanje okvira i stavljanje kontaktnih leća njihovim korisnicima

Student koji završi studij Očne optike biti će stručnjak koji će imati potrebna znanja za brigu oko vida prvenstveno sa stanovišta stručnjaka za refrakcijsko određivanje svih primjerenih korekcijskih pomagala koji poboljšavanju vid.

Isto tako, završeni studenti će biti osposobljeni za samostalno vođenje poslovanja djelatnosti očne optike i optičarske radnje. Znati će organizirati vođenje poslovanja, marketing, financije i ekonomiku, pravne propise i znati će organizirati i provoditi mjere zaštite na radu i zaštiti okoliša vezanu uz djelatnost u skladu s važećim EU i hrvatskim normama i zakonima.

Stručni naziv nakon završetka studija: (bakalaureus) stručni prvostupnik očne optike
Način studiranja: redovni i izvanredni studij
Broj mjesta: 25 redovitih i 35 izvanrednih

Visokoškolski stručni studij Očne optike na Veleučilištu Velika Gorica s pravom javnosti

Na poticaj Hrvatskog društva očnih optičara i optometrista  (HDOOO) Veleučilište Velika Gorica je provelo istraživanje potreba stručnog obrazovanja u području optičarske struke u Hrvatskoj, te pokrivenost postojećim visokoškolskim nastavnim programima tog područja u susjednim zemljama, unutar Europske unije i šire. U skladu sa opredjeljenjem Veleučilišta Velika Gorica da otvara studije koji polaznicima omogućavaju obrazovanje iz stručnih područja za koja postoji potreba u gospodarstvu i društvu. a nisu u dovoljnoj mjeri obuhvaćena obrazovnim programima u Hrvatskoj, utvrđeno je da postoje preduvjeti za osnivanje studija Očne optike, kojim ce se studentima u Hrvatskoj pružiti nove kompetencije i stručnih znanja. Razvoj optičke struke kao i svake druge. utemeljen na znanjima i vještinama koje jamče uspješnost, onemogućen je ukoliko se ne osigura potrebna razina znanja i vještina, te kritična masa stručnjaka koji primjenjuju nova tehnološka rješenja i potiču razvoj. Optička struka u Hrvatskoj je uvijek slijedila trend razvoja i stekla dobra iskustva u obrazovanju optičara. Primjerice, u strukovnim krugovima je uvriježen pojam ,“zagrebačke optičke škole”, kao standarda zahtijevane razine osposobljenosti optičara. Međutim, iz poznatih razloga došlo je do prekida i neusklađenosti unutar obrazovanja, te u konačnosti do sadašnjeg stanja nepostojanja mogućnosti visokostručnog obrazovanja za ovo područje djelatnosti. Radi razumijevanja cjelokupne problematike i pojašnjenja potrebe osnivanja studija Očne optike potrebno je istaknuti sljedeće činjenice:

•    djelatnost “Očne optike” nepostojanjem visokoškolskog obrazovanja ograničena je na razini srednje stručne spreme
•    daljnje usavršavanje optičara u Hrvatskoj je izvan sustava visokostručnog obrazovanja i najčešće nedovoljno kontrolirano sa stajališta kvalitete, čime se ograničava djelatnost i razvoj iste
•    danas se od optičara zahtijeva ne samo poznavanje naprednih tehnoloških rješenja, novih materijala za izradu optičkih instrumenata, mjerenja uz poznatu mjernu nesigurnost u skladu s europskim normama, a u slučaju optometrije i potrebna medicinska znanja
• radi nepostojanja mogućnosti odgovarajućeg obrazovanja u RH postoji evidentna diskriminacija hrvatskih optičara u odnosu na zemlje europske unije, jer se na tržištu RH u ovoj djelatnosti pojavljuju optičari s inozemnim diplomama nostrificiranim temeljem obvezujućih bilateralnih i multilateralnih ugovora za Republiku Hrvatsku (Članak 85, Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. NN 123/03, 198/03,105/04 i 174/04) što im omogućava obavljanje djelatnosti na teritoriju RH (optometristi, optometričari i sl.), a što hrvatskim optičarima nije omogućeno radi nepostojanja mogućnosti stjecanja kvalifikacije iste razine od strane obrazovnih institucija RHU svrhu osnivanja novog studija provedeno je istraživanje prihvaćanja studija u okviru Veleučilišta Velika Gorica i moguće suradnje s relevantnim ustanovama u najbližem okruženju i šire. Postignute su suglasnosti o suradnji kako na razradi plana i programa obrazovanja, tako i za održavanje nastave te povezivanje u cilju osiguravanja nastavka obrazovanja za one studente koji se za to odluče prelaskom na kompatibilne studije u sustavu visoke naobrazbe u Hrvatskoj, ali i izvan naše zemlje. Osigurana je suradnja s nia,geneva”>zom institucija u zemlji i inozemstvu koje će prema potrebi omogućiti nastavni kadar i suradnike, podršku i pomoć u korištenju i nabavi opreme za izvođenje studija, te stipendiranje potencijalnih kvalitetnih studenata. U razradi programa studija sudjelovali su stručnjaci iz Hrvatskog društva očnih optičara i optometrista (HDOOO). Polazna osnova za razradu stručnog studijskog programa bio je Idejni projekt „Utemeljenje hrvatskog optičarskog učilišta” koji su izradili Zvonimi Bulog, prof, i Neven Zoković, prof, i „Prijedlog nastavnog plana i programa Hrvatskog višeg učilišta očne optike” koji je predložila radna skupina HDOOO (voditelj Zvonimir Bulog, prof., članovi: Zdravko Beljan, Emil Šatalić, Jozo Topić, Zvonimir Vrebčević i Neven Zorković te studijski program Studija optometrije, Medicinskog fakultete Sveučilišta Masaryk iz Brna u  Republici Češkoj. Zasluge za okončanje projekta utemeljenja stručnog studija Očne optike prema zahtjevima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa pripadaju g. Miroslavu Tenžeri predsjedniku, g. Zdravku Beljanu, predsjedniku Nadzornog odbora i g. Vjekoslavu Majdaku članu Upravnog odbora HDOOO te svakako g. dr.sc, Boži Vojnikoviću predstojniku Poliklinike za oftalmologiju „Dr. Božo Vojniković” u Rijeci. Konačni prijedlog programa stručnog studija “Očne optike” usporediv je sa sličnim stručnim studijima optike na: Medical Faculty of Masaryk University („Department of Optometry“, Brno, Republika Češka), University of Applied Sciences Jena (Fachhochschule Jena, Studiengang Augenoptik), Fachakademie fur Augenoptik (Munchen, SR Njemačka), Palacky University (“Department of Optics”, Olomouc, Republika Češka), Dublin Institut of Tehnology (Optometry Section, Dublin, Irska). Naziv studija, zvanje i kompetencije završenih studenata Predložen je iz pragmatičnih razloga naziv stručnog studija: “Očna optika”. Odabranim nazivom studija ukazuje se izravno na strukovno područje nastavnog programa i na vrstu poslova za koje se završeni studenti osposobljavaju. Uvažavajući iskustva europskih država i država poput SAD i Kanade, stručnom prvostupniku Očne optike svrhovito je dati mogućnost djelovanja u svojstvu proizvodnje, korištenja i servisiranja optičkih instrumenata i pomagala u svojstvu optometrista, što uključuje utvrđivanje refrakcije vida, te izradu i podešavanje optičkih pomagala za vid. Po završetku studija studenti bi stekli 180 ECTS bodova, visokoškolsku spremu i stručni naziv: baccalaureus očne optike, odnosno stručni prvostupnik očne optike. Završetkom stručnog studija „Očna optika” stječu se znanja, vještine i kompetencije za refrakcijsko određivanje i izradu primjerenih očnih korekcijskih pomagala za poboljšanje i komfor vida. Isto tako, završeni studenti će biti osposobljeni samostalno voditi poslovanje djelatnosti očne optike i optičarske radnje. Znati će organizirati vođenje poslovanja, marketing, financije i ekonomiju, pravne propise i znati će organizirati i provoditi mjere zaštite na radu i zaštiti okoliša vezanu uz djelatnost u skladu s važećim EU i hrvatskim normama i zakonima.

Nositelj i izvođač studija te suradnje ustanove

Nositelj i izvođač studija “Očna optika” je Veleučilište Velika Gorica, s pravom javnosti iz Velike Gorice.

Stručni studijski program „0čna optika” izvodit će se u prostorima Veleučilišta Velika Gorica s pravom javnosti u Velikoj Gorici u Zagrebačkoj cesti br. 5, a dio vježbi i praktične nastave u suradnim ustanovama.

U realizaciji programa studija ostvarivat će se suradnja s Zdravstvenim veleučilištem iz Zagreba, Visokom školom za sigurnost iz Zagreba, Zavodom za javno zdravstvo Grada Zagreba. Ministarstvom obrane RH (kod nekih izbornih predmeta), istraživačkim i razvojnim ustanovama, HDOOO (Hrvatskim društvom očnih optičara i optometrista) i Studijem optometrije na Medicinskom fakultetu Masarykovog Univerziteta iz Brna (Medical Faculty of Masaryk University, Department of Optometry. Brno, Republika Češka) te tvrtkama, poduzećima i obrtima koji imaju interes za kadrovima ovog profila.

Zbog specifičnih zahtjeva koje postavljaju pojedini kolegiji nastavnim programima predviđeno i ugovoreno održavanje dijela stručne i praktične nastave u prostorima izvan sjedišta veleučilista u nastavnim bazama (radilištima) u suradnim ustanovama Veleučilišta Velika Gorica s pravom javnosti (npr. u Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu, Zavodu za javno zdravstvo Grada Zagreba, Tehničkoj školi „Ruđer Bošković” u Zagrebu, Poliklinici za oftalmologiju „Dr. Božo Vojniković” i sl.).

Nadalje, u suradnji sa suradnim ustanovama Veleučilišta i Hrvatskim društvom očnih optičara i optometrista (HDOOO) planira se osigurati mreža suradnih ustanova iz područja očne optike, optometrije te optičarskih radnji (članica HDOOO) kako bi se studentima omogućila provedba dijela stručne prakse izvan Veleučilišta.

Dio vježbi i prakse provodit ce se u Tehničkoj školi ,.Ruđer Bošković” iz Zagreba, Getaldićeva 4., Zdravstvenim veleučilištem iz Zagreba i Zavodom za javno zdravstvo Grada Zagreba, a razmjena studenata sa Masarykovim univerzitom iz Brna.

Koncepcija, trajanje, struktura studijskog programa i ECTS bodovi

Pri izradi programa studija s ciljem održivosti, konkurentnosti diplomiranih prvostupnika i daljnjeg razvoja struke koriste se načela:

1.racionalnosti,

2.izbornosti

3.znatnog udjela praktične nastave

Racionalizacija se očituje u dijeljenju općih kolegija medu studijima, kada je to opravdano. Izbornost kolegija u drugoj i trećoj godini studija, koja ce u dogovoru s mentorom biti moguća i među kolegijima iz različitih studija, omogućuje usmjeravanje polaznika prema području koje odgovara trenutnim tržišnim potrebama, odnosno koje je od interesa za studenta ili budućeg poslodavca.

Praktična nastava, koja ce se osim u laboratorijima i suradnim ustanovama provoditi u organizacijama koje ce biti potencijalni poslodavci polaznicima pojedinih studija, omogućiti će usvajanje pravilnog omjera znanja i vještina potrebnih za obavljanje stručnih poslova uz minimalnu potrebnu dodatnu obuku na budućem radnom mjestu.

Nastavni sadržaj podijeljen je u tri temeljne skupine kolegija:

1.temeljni kolegiji

2.stručni

3.organizacijski i managerski kolegiji

Nastavni plan i program je tako koncipiran da studenti u prvoj godini studija usvajaju opća i osnovna tehnička, biomedicinska, prirodna i društvena znanja, a u drugoj i trećoj godini predviđeni su stručni predmeti koji polaznicima daju potrebna specijalistička znanja.

Organizacijski i menadžerski kolegiji omogućiti će polaznicima sagledavanje poslovne i financijske pozadine struke. Tako organizirani studiji proizvoditi ce profil stručnjaka koji ce biti u stanju dugoročno odgovoriti zahtjevima tržišta.

Program stručnog studija Očne optike obuhvaća:

•    fizikalnu optiku

•    geometrijsku optiku

•    optometriju na razini mjerenja i osiguravanja optičkih pomagala.

Fizikalnom optikom obuhvatit će se priroda i valno ponašanje svjetlosti u prostoru. Geometrijska optika obrađuje optičke elemente i instrumente i što se događa pri prolazu svjetlosti kroz njih, a optometrijom će se obuhvatiti dijagnostika vida i mjerenja potrebna za osiguravanje pomagala. (Terapija vida nije predmet ovog studija, ali će se obuhvatiti potrebna biomedicinska znanja radi mogućnosti prepoznavanja nezdravog stanja i u tom slučaju upućivanja liječniku.)

Plan i program su koncipirani tako da osiguravaju visoku prolaznost polaznika, što će se postići kontinuiranim praćenjem rada studenata, uvođenjem mentorskog sustava.

Stručni studij “Očna optika” izvodi se u trajanju tri (3) godine, odnosno šest (6) semestra. Svaki semestar traje 15 tjedana. Ukupan broj sati nastave je prosječno 25 nastavnih sati na tjedan.

Svi predmeti imaju pridružene ECTS bodove koji omogućuju fleksibilnost studija. Izborni predmeti biraju se uz dogovor sa mentorom, ovisno o kasnijim interesima studenata. Dio nastave i vježbi izvoditi će se u nastavnim radionicama i u optometrijskim jedinicama.

U šestom semestru se izvodi nastava te izrađuje izabrani završni rad (tablica 1). Svaki semestar studija je bodovan s 30 ECTS bodova. a cijeli studijski program s 180 ECTS bodova.

Predloženi uvjeti za upis na studij

Studij je namijenjen osobama koje žele raditi u području očne optike i to u procesu proizvodnje, održavanja, servisiranja optičkih instrumenata i pomagala te na poslovima očne optike i refrakcije.

Studij će moći upisati osobe koje:

•    su završile srednje četverogodišnje obrazovanje ili jednako vrijedno obrazovanje u zemlji ili u inozemstvu

•    su prošle razredbeni postupak na VVG-u ili nekom drugom srodnom visokom učilištu u zemlji ili inozemstvu

•    prelaze s drugog srodnog visokog učilišta u zemlji ili inozemstvu

•    se doškolovanju (prekinuli su prethodno školovanje na nekom visokom učilištu u zemlji ili u inozemstvu)

•    se prekvalificiraju (imaju prethodno završeni neki drugi visokoškolski program u zemlji ili inozemstvu)

Prelazak studenata s drugih stručnih ili sveučilišnih studija biti će omogućen u skladu sa Zakonom i Statutom Veleučilišta, a u skladu sa ECTS bodovanjem. Prednost pri upisu za doškolovanje imati ce osobe koje rade na poslovima očne optike.

Studij je moguće pohađati kao redoviti studij, studij uz posao, studij uz porodiljski dopust te studij uz privremeni prekid studija spriječenost bolešću, poslovnim, financijskim ili nekim drugim razlozima.

Mogućnost nastavka školovanja

Obzirom da se u republici Hrvatskoj po prvi puta pokreće stručni studijski program za područje očne optike sasvim je logički da još nisu pripremljeni programi za specijalistički stručni poslijediplomski studij. Ukoliko se ukaze potreba i stvore odgovarajući uvjeti Veleučilište će takav studij pokrenuti u suradnji s Medical Faculty of Masaryk University, Department of Optometry, Brno, Republika Češka.

Dok se ne pokrenu odgovarajući specijalistički diplomski stručni studiji na VVG-u, studenti koji završe stručni studij “Očna optika” upućeni su na pohađanje diplomskih studija na Medical Faculty of Masaryk University, Department of Optometry iz Brna s kojim je Veleučilište potpisalo ugovor o poslovnoj, nastavnoj i stručnoj suradnji ili na nekom od sličnih studija u zemljama EU.

Tablica 1

Predloženi nastavni plan studija

a) obvezni kolegij