March 23, 2007 Republika Hrvatska
Državni inspektorat
Cjelovita uputa sa pojašnjenjima za obavljanje nadzora nad primjenom Pravilnika o
obliku i načinu vođenja popisa robe u trgovini na malo
Vođenje popisa robe u trgovini na malo
1. Uvod
Odredbama članka 27. Zakona o trgovini («Narodne novine», broj 11/96, 101/98,
30/99, 75/99, 76/99, ¸109/01, 49/03 – pročišćeni tekst i 103/03 i 170/03), propisano je da
trgovac koji obavlja trgovinu na malo mora u svakoj prodavaonici i izdvojenomprodajnom mjestu voditi poseban popis koji sadržava podatke o nabavi robe, prodaji robe i
o obavljenom posredovanju.
Poseban popis mora se voditi stalno-dnevno, a mora se za vrijeme poslovanja nalaziti u
prodavaonici i na izdvojenom prodajnom mjestu osim onih iznimaka koje su navedene
odredbom članka 2. stavka 2. Pravilnika.
Prema odredbi članka 14. Zakona o trgovini, trgovina na malo se može obavljati:
– u prodajnim prostorijama-prodavaonicama i
– izvan prodavaonica.
Odredbama članka 15. stavka 1. i stavka 2. istog Zakona navedeni su oblici i načini
prodaje robe koji se smatraju prodajom robe izvan prodavaonice. To su: prodaja na tržnici na
malo, prodaja putem pošte, prodaja na klupama (izvan tržnice), prodaja u kioscima, prodaja u
prostorijama kupca, prodaja putem automata, TV prodaja, prodaja putem pokretnog
prodavača (vozilo, plovilo, ulični prodavač s kolicima i dr.), te prigodna prodaja (na
priredbama, sajmovima i izložbama).
Temeljem odredbe članka 27. stavka 3. navedenog Zakona ministar gospodarstva donio
je Pravilnik o obliku i načinu vođenja popisa robe u trgovini na malo -(«Narodne
novine», broj 73/02 i 79/02), kojim su propisani oblik, sadržaj i način vođenja popisa robe.
2. Vođenje popisa robe
Tko je dužan voditi popis robe
Člankom 1. Pravilnika propisano je da su poseban popis, koji sadrži podatke o nabavi
robe, cijeni robe i obavljenom posredovanju, dužne voditi:
1. sve pravne i fizičke osobe (obrtnici) koje su registrirane za obavljanje djelatnosti
trgovine na malo i2. sve pravne i fizičke osobe koje
prodaju vlastite proizvode na malo (proizvođači),
koje se u tom smislu smatraju trgovcem.
2
Ta je odredba u skladu s odredbom članka 8. stavka 1. podstavka 1. Zakona o trgovini,
kojom je propisano da se odredbe Zakona o trgovini odgovarajuće primjenjuju i na pravne
i fizičke osobe registrirane za obavljanje djelatnosti proizvodnje koje svoje proizvode
prodaju na tržištu.
Iznimno, popis robe nisu obvezne voditi one fizičke osobe koje se bave
poljoprivrednom proizvodnjom – kada svoje vlastite poljoprivredne proizvode prodaju na
malo. No, taj se izuzetak odnosi samo na one fizičke osobe koje su upisane u Upisnik
poljoprivrednih gospodarstava, što je uvjet koji mora prethodno biti ispunjen za prodaju
vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržištu.
Od čega se sastoji popis robe
Poseban popis koji sadrži minimum zakonom propisanih podataka (o nabavi, prodaji i
cijeni robe) sastoji se od dva temeljna dokumenta koje svaki trgovac na malo mora obvezno
sastavljati, a to su:
1. Primka-zaduženje za vlastitu robu (Obrazac PKV), odnosno primka-zaduženje za tuđu
robu (Obrazac PKT).
Primku-zaduženje za vlastitu robu treba sačinjavati osoba registrirana za neku od
djelatnosti proizvodnje (proizvođač) kada prodaje vlastite proizvode na malo, kao i osoba
registrirana za djelatnost trgovine na malo (trgovac) koja kupuje robu radi daljnje prodaje na
malo (stanovništvu za osobnu potrošnju ili za uporabu u kućanstvu), a prodaje ju u svoje ime i
za svoj račun.
Primku-zaduženje za tuđu robu treba sačinjavati osoba registrirana za djelatnost
trgovačkog posredovanja (konsignacija, komisija i dr.) kada kao posrednik u kupnji ili u
prodaji robe za treće osobe prodaje robu na malo. Drugim riječima, radi se o trgovcu koji za
ugovorenu proviziju prodaje robu na malo u svoje ime i za račun druge osobe, ili u ime i za
račun druge osobe.
Prema odredbi članka 6. stavka 3. i članka 7. stavka 3. Pravilnika, primke-zaduženja ili
drugu dokumentaciju prodajnog objekta koja osigurava podatke koji su propisani za primkuzaduženje
(na primjer, kalkulacija) obveznici vođenja popisa robe moraju sastavljati prijenego se pristupi prodaji robe odnosno njenom stavljanju u prodajni prostor. Ta se obveza
odnosi na sve subjekte bez izuzetka, neovisno o načinu i organizaciji poslovanja trgovca (na
pr. dislokacija prodajnog mjesta od sjedišta u kojemu se izrađuju kalkulacije ili drugi razlozi,
naknadno dobivanje faktura od dobavljača i sl.).
2. Knjiga popisa o nabavi i prodaji robe (Obrazac KP).
Primke-zaduženja i knjiga popisa vode se ručno, upisivanjem potrebnih podataka
kemijskom olovkom ili putem računala s time, da svaka stranica knjige popisa mora biti
označena rednim brojem, a knjiga popisa koja se ne vodi putem računala treba biti uvezana.
Iznosi na svakoj stranici knjige popisa trebaju biti zbrojeni, a zbroj iznosa zaduženja i
razduženja se kao donos prenosi na početak nove stranice.
Na kraju poslovne godine knjiga popisa se zaključuje konačnim zbrajanjem stupca 4 i
stupca 5, a saldo razlike dobivenog stanja iznosa vrijednosti robe prenosi se kao početno
stanje u iduću poslovnu godinu.
Obveznik vođenja popisa robe, koji knjigu popisa vodi ručno, može koristiti postojeću
knjigu popisa i za naredne poslovne godine, odnosno do njenog potpunog ispunjenja, nakon
čega otvara novu knjigu popisa.
3
Pojam poslovne godine u pravilu podrazumijeva kalendarsku godinu poslovanja, ali u
praksi može biti i različita što znači, da za pravilnost vođenja popisa i zaključivanja knjige
popisa nije odlučujuće da se vodi sa početkom i zaključi sa završetkom kalendarske godine,
što ovisi o načinu i ustrojstvu poslovanja određenog poslovnog subjekta.
Znači, da obveznik vođenja popisa robe, koji redovno i kronološki (stalno-dnevno)
sastavlja primke-zaduženja za svaku vrstu i količinu robe prije njenog stavljanja u prodaju na
malo, te u knjigu popisa dnevno unosi ta zaduženja, povećanja i smanjenja vrijednosti
zadužene robe, kao i razduženja za dnevnu prodaju robe na temelju iznosa evidentiranog
naplatnim uređajem ili zbira izdanih računa, u potpunosti i pravilno vodi popis robe.
Potrebno je naglasiti da trgovac nije obvezan dnevno izlistavati podatke (popis robe)
koji se vode u računalu, već je obvezan da izlista podatke koji se vode u računalu samo na
zahtjev nadležnog gospodarskog inspektora za potrebe nadzora. Isto tako, obveznik vođenja
popisa nije u obvezi ovjeravati knjigu popisa kod tijela Državnog inspektorata nadležnog za
obavljanje nadzora.
Također je potrebno imati u vidu da je odredbom članka 11. Pravilnika propisano da se
sva dokumentacija koja se odnosi na obvezu vođenja popisa robe (knjiga popisa, primkezaduženja,
zapisnici o promjeni cijena i dr.) mora čuvati najmanje tri godine, računajući
početak od završetka poslovne godine na koju se odnosi.
Gdje se mora nalaziti i voditi popis robe
Odredbom članka 4. stavka 3. Pravilnika propisano da se knjiga popisa mora nalaziti u
prodavaonici odnosno na prodajnom mjestu, osim slučajeva koji su ovim Pravilnikom
drukčije određeni.
Odredbom članka 5. stavka 2. Pravilnika propisano je da se primke – zaduženja i
knjiga popisa moraju nalaziti u prodavaonici odnosno na prodajnom mjestu za vrijeme
poslovnog vremena, osim za prodaju robe određenih oblika i načina prodaje izvan
prodavaonice koji su navedeni odredbom članka 2. stavka 2. ovog Pravilnika.
Navedene odredbe Pravilnika ne propisuju gdje se fizički mora voditi popis robe,
odnosno ne uvjetuju da se popis robe mora voditi isključivo na prodajnome mjestu. Znači, da
trgovac samostalno određuje gdje će i tko će voditi popis robe (sam ili putem
knjigovodstvenog servisa), ali je pri tome bitno da se vodi računa o navedenoj obvezi da se
popis robe mora nalaziti u radno vrijeme u objektu prodaje (u prodavaonici i na prodajnom
mjestu izvan prodavaonice), osim u slučajevima koji se odnose na mjesta prodaje iz članka 2.
stavka 2. Pravilnika.
Izuzeci od obveze držanja popisa robe na prodajnom mjestu
Odredbama članka 2. Pravilnika propisano je da:
a) (stavak 1.) Trgovac mora za svaku prodavaonicu i za svako stalno izdvojeno
prodajno mjesto izvan prodavaonice voditi popis robe.
Ta se obveza odnosi na trgovca na malo (pravnu i fizičku osobu), koji prodaje robu
samo u prodavaonici ili samo izvan prodavaonice, kao i na onoga koji pored prodaje u
prodavaonici obavlja prodaju robe i na drugom prodajnom mjestu izvan prodavaonice, za koje
su oblici i mjesta prodaje utvrđeni odredbama članka 15. Zakona o trgovini.
To znači, da je obveza vođenja popisa robe za prodaju robe izvan prodavaonice
4
izjednačena sa istom obvezom za prodaju robe u prodavaonici, kao i da se popis robe (osim
pod b)) treba nalaziti za vrijeme poslovanja tog prodajnog mjesta na svakom prodajnom
mjestu.
b) (stavak 2.) Trgovac vodi popis robe u svome sjedištu (ako nema prodavaonice) ili u
svojoj prodavaonici (ako ima prodavaonicu, odnosno ako robu prodaje i iz prodavaonice) za
onu robu koju prodaje izvan prodavaonice i to kada ju prodaje:
– putem pošte,
– na klupama izvan tržnice,
– putem automata,
– u prostorijama kupca,
– putem pokretnog prodavača (vozilo, plovilo, kolica) i
– putem televizije;
Očito je da, izuzetno, kod navedenih načina obavljanja trgovine na malo (prodaje robe
ili vlastitih proizvoda) trgovac nije dužan poseban popis (primke-zaduženja i knjigu popisa)
voditi i držati na tim prodajnim mjestima za vrijeme poslovanja, što je sukladno i odredbi
članka 5. stavka 2. Pravilnika, koja također potvrđuje izuzetke iz članka 2. stavka 2. ovog
Pravilnika. Na tim mjestima prodaje treba imati preslike zaduženja robe.
Nasuprot tome, iz te odredbe proizlazi da se za ostale oblike i načine prodaje robe izvan
prodavaonice, koji nisu izričito navedeni u članku 2. stavka 2. Pravilnika, popis robe na
izdvojenom mjestu prodajnom mjestu izvan prodavaonice treba voditi na tom prodajnom
mjestu i da se taj popis za vrijeme poslovanja treba nalaziti na tom prodajnom mjestu, a ne u
sjedištu trgovca ili u prodavaonici, a to se odnosi na prodaju robe:
– u kioscima,
– na tržnicama na malo i-
prigodna prodaja ( priredbe, sajmovi i na izložbe).
Za svako takvo prodajno mjesto na ili u kojemu se obavlja prodaja na malo (iz kioska),
sa klupe (štanda) na tržnici, na priredbi, sajmu (u paviljonu ili izvan njega) te na izložbi,
trgovac je obvezan voditi popis robe i držati ga na tom prodajnom mjestu.
c) (stavak 3.) Trgovac za povremenu prodaju robe izvan prostorija prodavaonice, sa
kojom robom je prodavaonica zadužena u popisu robe, mora osigurati preslike
(kopije) primki-zaduženja prodavaonice za tu robu, odnosno za vlastite proizvode koje
prodaje na određenim prodajnim, mjestima izvan prodavaonice.
Odredba članka 2. stavka 3. Pravilnika u vezi je sa iznimkama iz odredbe članka 2.
stavka 2., koja se odnosi na robu koja je zadužena u popisu robe određene prodavaonice ali
se, izuzetno od načela vođenja popisa za robu i njenu prodaju izvan prodavaonice, dozvoljava
njena prodaja koja ima obilježja privremenosti, i izvan prodavaonice bez posebnog
zaduživanja i evidencije. Pošto je to roba koja se izdvaja iz prodavaonice da bi se prodavala
određenog dana (na primjer, na sajmu), nema potrebe da se za tu robu vodi poseban popis, jer
je ona već unijeta u popis robe te prodavaonice, pa na prodajnom mjestu uz robu treba imati
samo kopije zaduženja.
U skladu s izloženim, trgovac na malo, odnosno proizvođač koji prodaje vlastite
proizvoda na malo, a obavlja prodaju robe izvan prodavaonice i izvan sjedišta, na klupama u
raznim mjestima ili na prostorima izvan tržnica (razna sajmišta i drugi prostori) na kojima
ugovara najam prodajnog prostora, pravilno postupa kada popis robe za tu robu vodi kako je
navedeno pod b) – u prodavaonici ili u svome sjedištu, a na prodajnom mjestu ima preslike
zaduženja za robu.
5
Izrada primke-zaduženja (Obrazac PKV/PKT)
Primke-zaduženja izrađuju se prema obrascu koji je propisan Pravilnikom i u njih se
unose (knjiže) podaci iz vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava (računa, faktura dobavljača,
otpremnica, dostavnica, zapisnika o promjeni cijena i dr.).
Primke – zaduženja knjiže se ručnim upisivanjem ili se izrađuju putem računala
odgovarajućim programom i ne moraju se, osim na zahtjev nadležnog inspektora u nadzoru,
dnevno izlistavati. Moraju se držati u prodavaonici i drugim prodajnim mjestima za vrijeme
poslovnog vremena, osim prije navedenih izuzetaka, kada su dovoljne samo njihove preslike
uz robu.
Za sav dnevni ulaz (zaduženje) robe u prodajni objekt može se voditi, što je i
najpraktičnije, samo jedna primka-zaduženje ili drugi dokument o zaduženju (kalkulacija i
dr.) koji ima sve podatke propisane za unošenje u obrazac PKV/PKT. Primka-zaduženje se na
kraju radnog dana prodajnog objekta zbroji i taj se zbir unosi u knjigu popisa kao ukupno
zaduženje toga dana. To naročito pojednostavljuje vođenje popisa onim obveznicima koji u
jednom danu imaju višekratni ulaz istih vrsta roba (kruh, mlijeko, tisak i sl.) u prodajni objekt
ili na prodajno mjesto izvan prodavaonice.
Stupac 8. primke-zaduženja predstavlja prodajnu vrijednost robe koja se zadužuje, a
sastoji se od umnoška količine primjene robe i njene maloprodajne cijene, a ta cijena mora
biti istovjetna sa cijenom koja je istaknuta na svakom proizvodu, odnosno robi izloženoj
prodaji.
Svaki obveznik vođenja popisa robe nije obvezan neizostavno sačinjavati primkezaduženja
odnosno popunjavati Obrazac PKV/PKT u slučaju kada se u drugoj dokumentaciji
o zaduženju robom prodajnog objekta ili u kalkulaciji prodajne cijene nalaze svi podaci koji
su Pravilnikom propisani kao elementi tog obrasca.
Bitno je naglasiti da se primka-zaduženje ili druga dokumentacija o zaduženju robom
koja zamjenjuje primku-zaduženje mora sastaviti prije nego se roba stavi u prodajniprostor, odnosno u prodaju.
Postupanje suprotno navedenome ima, temeljem odredbi Zakona o trgovini, za
posljedicu izdavanje rješenja o privremenoj zabrani obavljanja trgovine do otklanjanja
utvrđenih nepravilnosti, kao i podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv
pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi, odnosno protiv trgovca-fizičke osobe
(obrtnika).
Vođenje knjige popisa (Obrazac KP)
Knjiga popisa o nabavi i prodaji robe vodi se prema obrascu koji je također propisan
Pravilnikom, a obvezno se vodi stalno-dnevno i na način, da se u nju podaci unose
kronološkim redom (datumski).
Upisivanje podataka u knjigu popisa obavlja se na način, da se u nju unose propisani
elementi iz primki-zaduženja (PKV i/ili PKT) ili druge dokumentacije koja sadrži podatke
propisane za primku-zaduženje. Točnije, u knjigu popisa za svaki radni dan unosi se u stupac
4 («zaduženje») iznos prodajne vrijednosti robe sa PDV koji je dobiven kao zbroj stupca 8
(«iznos prodajne vrijednosti») svake primke-zaduženja ili odgovarajućeg dokumenta o
zaduženju, razduženju ili o drugim promjenama koje se odnose na ukupno zaduženje ili
razduženje robe toga dana. Ta knjiženja u knjigu popisa treba provoditi po završetku radnog
vremena prodajnog objekta za koji se popis vodi, odnosno najkasnije do početka radnog
vremena slijedećeg radnog dana.
6
Bitno je da se u stupac 4 knjige popisa treba upisivati sve podatke o iznosima prodajne
vrijednosti robe za koje se prethodno toga dana povećala ili smanjila vrijednost zadužene robe
zbog bilo kojeg razloga (ulaz novih količina ili vrsta roba, smanjenje ili povećanje
maloprodajnih cijena nekih vrsta i količina roba, otpisi robe, vraćanje robe i dr.).
Ako se mijenja cijena robe, trgovac je obvezan takve promjene provesti sastavljanjem
zapisnika o promjeni cijena, koji treba imati sve elemente koji su propisani odredbom članka
8. stavka 2. Pravilnika. Isto kao i kod unošenja podataka pri zaduženju robe, obvezno treba
temeljem tako sastavljenog zapisnika obaviti i knjiženja u stupcu 4. knjige popisa sa
iznosima prodajne vrijednosti koja se povećava ili smanjuje.
Pravilnikom je propisan najmanji broj podataka odnosno stupaca u knjizi popisa. Stoga,
obveznik vođenja popisa robe može u knjigu popisa unositi i druge podatke za potrebe
praćenja poslovanja prodajnog mjesta za koje se popis robe vodi. U tu svrhu može dodati
nove stupce ili ju proširiti na odgovarajući način.
U stupac 5 («razduženje») knjige popisa treba unositi podatke o iznosu vrijednosti
prodane robe za svaki dan (tzv. utržak). Pravilnikom je precizirano da se taj iznos treba
temeljiti na dnevnom iznosu koji je evidentiran na vrpci registar blagajne ili zbiru
pojedinačno izdanih računa ili paragon blokova, dakle samo na temelju vjerodostojnih
knjigovodstvenih isprava, kako je propisano odredbom članka 5. stavka 1. Pravilnika.
Drugačije postupanje obveznika vođenja popisa, koji u knjigu popisa unose podatke o
dnevnom razduženju za koje nemaju nikakve vjerodostojne isprave, jer ne izdaju za prodanu
robu račune u bilo kojem obliku, sa stajališta nadzora primjene Zakona o trgovini predstavlja
nepropisno vođenje popisa o nabavi i prodaji robe.
Naime, veliki broj obveznika vođenja popisa robe obavljajući djelatnost trgovine na
malo, odnosno prodajući vlastite proizvode na malo, uopće ne izdaje račune, a uporište za
takvo postupanje nalaze u odredbi članka 15. stavka 8. Zakona o porezu na dodanu vrijednost
kojom je dana mogućnost neizdavanja računa određenim poreznim obveznicima kao iznimku
toga Zakona od načela opće obveze izdavanja računa.
Tom je odredbom određenim poreznim obveznicima u pogledu njihovih obveza, ali
samo sa stajališta poreznih propisa, dozvoljeno da se, iznimno, računi ne moraju ispostavljati
ako se pretežni dio vrijednosti prometa odnosi na maloprodaju: dnevnog tiska, duhana i
duhanskih prerađevina, lutrije, sportske prognoze, lota, velda, maraka i drugih poštanskih
vrijednosnica, te pri prodaji na tržnicama i otvorenim prostorima. No, u pogledu obveze i
načina vođenja popisa robe, pošto sve pravne i fizičke osobe bez izuzetka moraju voditi
popis robe odnosno knjigu popisa na Zakonom i Pravilnikom utvrđeni način, znači da su zbog
toga obvezni izdavati račune, jer su jedino izdani računi za prodanu robu vjerodostojneknjigovodstvene isprave. U protivnom, svi koji za navedene vrste roba ili zbog činjenice da
posluju na prostorima za koje je jednim propisom (Zakon o PDV) navedeno da ne moraju
izdavati račune, pa knjiže dnevna razduženja bez odgovarajućih i valjanih dokumenata,
postupaju suprotno odredbama Zakona o trgovini i navedenog Pravilnika, pa time podliježu
poduzimanju propisanih upravnih i kaznenih mjera.
Ostale obveze u vođenju popisa robe
Odredbom članka 10. Pravilnika propisana je obveza da se, uz oznaku cijene robe koja
je stavljena u prodaju u prodavaonici ili na prodanom mjestu izvan prodavaonice, navede još i
broj i godina isprave o zaduženju (primke-zaduženje, zapisnik o promjeni cijena i sl.) ili
drugu oznaku pomoću koje se istaknuta cijena određene robe može povezati sa ispravom o
zaduženju.
7
Navedena obveza se isključuje u slučaju kada se na robi izloženoj prodaji nalazi «bar
code» ili neka druga oznaka pomoću koje se istaknuta cijena može povezati sa
odgovarajućom ispravom o zaduženju (primkom ili zapisnikom).
Prema formulaciji odredbi Zakona o trgovini za upravnu i kaznenu mjeru, koje nadležni
inspektor poduzima u slučaju: ako trgovac ne vodi popis o nabavi i prodaji robe, te cijeni
robe i usluga na način kako je propisano (formulacija upravne mjere), odnosno ako ne vodi napropisani način
poseban popis koji sadrži podatke o nabavi, prodaji i cijeni robe i obavljenom
posredovanju (formulacija kaznene mjere), nedvojbeno je da trgovac čini prekršaj samo u
slučajevima:
– ako uopće ne vodi popis robe, odnosno ako ga ne vodi u određenom kraćem ili duljem
vremenskom razdoblju i
– ako popis robe vodi nepropisno, odnosno ako ga ne vodi na način propisan odredbama
Pravilnika.
Obzirom da je odredbom članka 3. Pravilnika precizno propisano da se popis robe
sastoji od primke-zaduženja i od knjige popisa, trgovac koji sastavlja primke-zaduženja prije
nego robu stavi u prodaju te na njoj označi maloprodajne cijene koje su zadužene u stupcu 7
(«prodajna cijena s porezom») i redovno vodi knjigu popisa, ali ne stavlja uz cijenu i oznaku
broja i godine isprave o zaduženju, svejedno u potpunosti izvršava obvezu iz Pravilnika u
pogledu obveze vođenja popisa robe. Zbog toga valja zaključiti da se zbog neisticanja oznake
broja i godine isprave o zaduženju ne bi mogle poduzeti mjere koje su propisane zbog ne
vođenja popisa robe na propisani način, odnosno da ta obveza propisana Pravilnikom nije
odgovarajuće sankcionirana odredbama Zakona o trgovini.
Provedba nadzora i poduzimanje mjera
Prema odredbi članka 73. stavka 1. Zakona o trgovini, nadzor nad provedbom odredbe
članka 27. Zakona i odredbi Pravilnika o obliku i načinu vođenja popisa robe u trgovini na
malo obavlja Državni inspektorat, a sukladno odredbama Zakona o Državnom inspektoratu,
taj nadzor provode gospodarski inspektori Državnog inspektorata kod svih pravnih i fizičkih
subjekata registriranih za djelatnost trgovine na malo kao i onih koji su registrirani za
obavljanje neke od djelatnosti proizvodnje kada prodaju svoje vlastite proizvode na malo.
Za zapisnički utvrđene nepravilnosti u vođenju popisa robe gospodarski inspektori,
zbog kršenja odredbe članka 27. Zakona o trgovini, poduzimaju mjere propisane odredbama
Zakona o trgovini, a to su:
1. donošenje upravnog rješenja temeljem odredbe članka 77. stavka 1. podstavka 3. i stavka
2. Zakona o trgovini kojim se, zbog ne vođenja popisa o nabavi i prodaji robe i cijeni robe i
usluga na propisani način, privremeno zabranjuje obavljanje djelatnosti trgovine u
prodavaonici ili prodajnom mjestu izvan prodavaonice do otklanjanja nalazom utvrđenih
nepravilnosti, te
2. podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom prekršajnom sudu
zbog ne vođenja posebnog popisa koji sadrži podatke o nabavi, prodaji i cijeni robe i
obavljenom posredovanju na propisani način i to, protiv pravne osobe i odgovorne
osobe u pravnoj osobi temeljem odredbe članka 81. stavka 1. podstavka 9. i stavka 2.
Zakona o trgovini, a protiv fizičke osobe-obrtnika temeljem odredbe članka 82. Zakona o
trgovini.
Zakonom o trgovini su zbog ne vođenja popisa robe na propisani način propisane
novčane kazne:
8
– za pravnu osobu u iznosu od 30.000,00 do 150.000,00 kuna (članak 81. stavka 1.) i
za odgovornu osobu u pravnoj osobi u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna
(članak 81. stavak 2.), te
– za trgovca-fizičku osobu (obrtnika) u iznosu od 50.000,00 do 150.000,00 kuna.
Specifično je, da je ovim Zakonom najniži iznos novčane kazne za trgovca-fizičku
osobu propisan u svoti od 50.000,00 kuna, dok je najniži iznos za pravnu osobu propisan u
svoti od 30.000,00 kuna !
3. Vođenje popisa robe za određene slučajeve
1. Obrtnici ili pravne osobe koje izrađuje razne proizvode po posebnoj narudžbi
i za poznatog kupca-naručitelja, koje izrađuju prema zadanim mjerama i nacrtima, oni koji se
ne bave proizvodnjom tipskih proizvoda (serijske proizvodnje) za nepoznate kupce odnosno
za široku potrošnju, kao i oni koji proizvode repromaterijal za ugradnju u sklopu opreme kod
završnih graditeljskih radova, nisu obvezni voditi popis robe, pošto navedeni načini
poslovanja nemaju obilježja prodaje vlastitih proizvoda na malo.
2. Sve fizičke osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom, kod prodaje
vlastitih poljoprivrednih proizvoda na malo nisu obvezne voditi popis robe. To se odnosi i
na fizičke osobe koje prodaju na malo vino iz vlastite proizvodnje grožđa.
3. Za prodaju robe na malo, koja se iz prodavaonice prodaje povremeno i
izvan te prodavaonice bez stalnog prodajnog mjesta (štanda), obveznik vođenja popisa robe
dužan je za tu robu koja je prethodno uvedena u popis robe prodavaonice, na takvom
povremenom prodajnom mjestu uz robu imati samo kopije primki-zaduženja, pošto je robe
zadužena kroz popis robe koji se vodi i nalazi u prodavaonici ili u sjedištu trgovca.
4. Optičari koji obavljaju djelatnost pružanja usluga izrade i ugradnje dioptrijskih
pomagala nisu, u načelu, dužni voditi popis robe, bez obzira da li se uz pružanje usluge izrade
tih pomagala korisniku prodaju i okviri za naočale u koje optičar potom ugrađuje
odgovarajuća stakla i leće. Isto tako, optičari koji imaju u poslovnom prostoru izložene okvire
i druge optičarske dijelove i potrepštine za prodaju, nisu unaprijed zbog toga obvezni voditi
popis robe, već samo pod pretpostavkom da će se isti prodati na trgovački način-bez daljnjeg
obavljanja usluge ugradnje ili ostalih radnji koji spadaju u optičarske usluge. U takvom
slučaju optičar bi bio obvezan prethodno sačiniti primku-zaduženje, odnosno voditi popis
robe. Obzirom na specifičnosti takvih uslužnih djelatnosti nadležni inspektor je dužan u
postupku nadzora dokazati i utvrditi da li se radi o prodaji na malo ili o kupnji uz pružanje i
obavljanje optičarskih usluga, pošto samo činjenica da se te robe nalaze u poslovnom prostoru
nije dovoljna za zaključivanje da se radi o trgovini na malo-bez pružanja usluga optičarske
djelatnosti.
Odgovarajuće postupanje se odnosi i na osobe koje su registrirane za obavljanje
automehaničarskih, autoelektričarskih usluga i raznih drugih uslužnih djelatnosti, koje u
poslovnom prostoru imaju izložene dijelove koji, načelno, služe za ugradnju kod popravaka i
servisiranja vozila i drugih dobara. Postupak dokazivanja i utvrđivanja o kojem se vidu
djelatnosti u konkretnom slučaju radi (prodaja dijelova koji se u sklopu usluge i ugrađuju se
ili trgovina na malo-bez ugradnje) je u svim takvim slučajevima obveza nadležnog inspektora,
pri čemu nije odlučujuće samo postojanje dijelova da se stvarno obavlja prodaja bez ugradnje.
Prema izloženome, osoba koja obavlja uslužne djelatnosti obvezna je voditi popis robe
samo u slučaju ako nabavljene dijelove ili materijal, koji inače služe i koriste se u obavljanju i
za obavljanje uslužne djelatnosti, prodaje u njihovom izvornom obliku kako su nabavljeni,
9
bez da ih ugrađuje ili koristi u okviru radnji koje su inače u sklopu ili su dio registrirane
uslužne djelatnosti te osobe.
5. Osobe registrirane za proizvodnju svježeg mesa i mesnih prerađevina (kao i osobe
registrirane za proizvodnju pekarskih proizvoda) obvezne su voditi popis robe za one vrste
i količine svježeg mesa i mesnih prerađevina koje proizvode u okviru svoje djelatnosti i koje
sami stavljaju u prodaju na malo u svojoj prodavaonici mesa. To znači, da se u zaduženje
knjige popisa prodajnog objekta u kojemu se vlastiti proizvodi prodaju na malo treba dnevno
unositi ukupan iznos prodajne vrijednosti mesa i mesnih prerađevina temeljem prethodne
izrade obrasca PKV u koji se unose njihove prodajne cijene i prodajna vrijednost i to
isključivo po osnovnim vrstama svježeg mesa koje se stvarno prodaju na malo, a ne kao
prodajne cijene i vrijednost za svinjske, juneće, goveđe ili teleće polovice, četvrtine i sl.
Činjenica je, da se prodaja na malo obavlja samo kao prodaja svježeg mesa raznih vrsta,
koje je rasječeno i izloženo prodaji po kategorijama i osnovnim dijelovima, pa shodno tome i
zaduženje cijena po jedinici mjere u popisu robe mora odgovarati istaknutim cijenama, koje
opet moraju biti identične naplaćenoj cijeni. No, kada obveznik vođenja popisa zadužuje
cijene polovica i sl., takvo vođenje popisa i zadužene cijene ne odgovaraju istaknutim
cijenama, odnosno ne odgovaraju cijenama po kojima se svježe meso sa cijenama za osnovne
dijelove (odrezak sa kostima ili bez kostiju, razne iznutrice, potrbušina, meso lopatice ili buta,
kosti i dr.) stvarno prodaje u maloprodaji.
Odgovarajući postupak trebaju kod vođenja popisa robe primjenjivati i subjekti
registrirani za djelatnost trgovine na malo svježim mesom.
6. Roba, za koju dobavljači fakture ispostavljaju na pr. dekadno (mlijeko, kruh, voće i
povrće), a otpremnice su dnevne sa isporukom robe, može se staviti u prodaju samo uz uvjet
da se prodano mjesto zaduži tom robom u popisu robe prije njenog stavljanja u promet.
Temelj za unošenje u primke-zaduženja i u knjigu popisa u takvim slučajevima može biti,
sukladno odredbi članka 5. stavka 1. Pravilnika, primka kao i svaka druga vjerodostojna
knjigovodstvena isprava (račun, otpremnica, dostavnica, izdatnica, primka i dr.).
7. Za ispravno postupanje vođenja popisa robe, trgovac na malo pri sezonskom sniženju
cijena robe u trgovini na malo treba, kao i kod svake promjene cijena robe, prije stavljanja u
prodaju sačiniti zapisnik o promjeni cijena za vrste i količine robe kojoj se snižava cijena.
Nakon toga treba u stupac 4 knjige popisa unijeti podatke iz zapisnika o iznosima za koje se
smanjuje (ili povećava) vrijednost zadužene robe. Zapisnik o promjeni cijena robe treba
sadržavati podatke: o nazivu robe, količine robe, stare i nove maloprodajne cijene, te iznos
prodajne vrijednosti robe za koji se njena vrijednost smanjuje ili povećava.
Kod prodaje robe po sniženim cijenama (sezonsko sniženje, rasprodaja robe i sl.)
maloprodajne cijene utvrđene na navedeni način trgovac mora prije prodaje istaknuti na svaki
proizvod na način, da istakne cijenu prije sniženja i cijenu nakon sniženja.
8. Trgovac koji u određenom prodajnom prostoru prodaje iste vrste robe i na veliko i na
malo, a zalihu te robe vodi knjigovodstveno kao veleprodaju, nepropisno postupa u slučaju
kada tu robu prodaje na malo i nakon toga knjiži zaduženja i razduženja u knjizi popisa u
maloprodaji, čime maloprodaja nema zaliha odnosno prethodna zaduženja za robu koju
prodaje na malo.
Kao što je već navedeno, trgovac mora prije nego pristupi prodaji robe na malo sastaviti
primku-zaduženje (utvrditi maloprodajne cijene), a pošto je prema Zakonu o zaštiti potrošača
trgovac obvezan i istaknuti iznos utvrđene maloprodajne cijene proizvoda koje prodaje i
označiti da su te cijene u kunama, nedvojbeno je da takav način poslovanja kod obavljanja
trgovine na malo nije u skladu s odredbama Pravilnika niti navedenog Zakona.
10
Drugim riječima, prodaja robe na malo uvjetovana je da se prethodno na propisani
način vodi popis robe, odnosno da se utvrde maloprodajne cijene zaduživanjem robe koja se
prodaje na malo kroz taj popis, da se istaknu te i tako utvrđene i zadužene cijene u kunama i
da se kupcima naplaćuju te cijene sukladno zaduženju i cijenama koje su istaknute na
prodajnom mjestu.
Prema tome, trgovac, koji prodaje istu robu i na veliko i na malo, posluje u skladu sa
odredbama zakona samo onda kada svu takvu robu prethodno zadužuje kroz popis robe sa
maloprodajnim cijenama, a robu koju proda na veliko treba stornirati u knjizi popisa na način
da se za odgovarajući iznos njene vrijednosti umanji zaduženje u knjizi popisa.
9. Trgovac na malo koji kupcu robe odobrava popust na cijenu kojom je prodajni objekt
zadužen u popisu robe i iznos popusta iskazuje na računu u skladu s odredbama članka 8.
stavka 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, postupa pravilno kada za iznos odobrenog
popusta stornira zaduženje prodajne vrijednosti robe u knjizi popisa za taj dan. Time je
stvarno naplaćena cijena (prodajna vrijednost) ujedno i osnovica za obračun PDV-a.
U navedeno slučaju radi se o sniženju maloprodajne cijene u trenutku prodaje robe
određenom kupcu zbog na pr. gotovinskog plaćanja, koje trgovac ne može unaprijed
predvidjeti, kada se ujedno smanjuje i vrijednost zadužene robe za iznos popusta zbog
određenih uvjeta plaćanja. Pri tome je izdani račun za kupljenu robu za koju trgovac odobrava
popust ujedno i dokument o obavljenoj promjeni cijene robe sa kojom je trgovac bio zadužen
u popisu robe u času njene prodaje. Pravilnikom je propisano da se iznos vrijednosti prodane
robe za svaki dan unosi u kolonu »razduženje» knjige popisa na temelju iznosa (računa) koji
su evidentirani naplatnim uređajem ili na drugi način.
10. Zlatari- filigranisti koji su registrirani za djelatnost izrade predmeta od plemenitih
kovina, obvezni su za svoje proizvode koji su namijenjeni i prodaju se na malo voditi popis
robe, bez obzira na eventualne obveze vođenja raznih drugih evidencija po drugim propisima.
Kao obveznik vođenja popisa robe zbog prodaje vlastitih proizvoda na malo, zlatar
treba u primku-zaduženje (Obrazac PKV) unašati količine komadno, po vrstama svih zlatnih,
srebrnih i drugih proizvoda koji se nalaze u prodajnom prostoru, njihove prodajne cijene s
porezom i iznos njihove prodajne vrijednosti kao umnožak količine i maloprodajne cijene.
Podaci o komadnom, a ne težinskom zaduženju unose se obzirom na vrstu, količinu i
cijenu i to na način da se za svaki istovrsni proizvod zaduženje iskaže posebno, na način kako
sa i prodaje. To znači, da se svakom proizvodu prije stavljanja u prodaju na malo treba
odrediti maloprodajna cijena za jedan komad i unijeti je u primku-zaduženje, kao i da se
proizvod prodaje po toj zaduženoj cijeni, a po obavljenoj prodaji da se u istom iznosu
vrijednosti razduži dnevno u knjizi popisa.
11. Cvjećari koji prodaju cvijeće iz vlastitog uzgoja, kao i oni registrirani kao cvjećariaranžeri,
floristi i sl., obvezni su voditi popis robe kod prodaje cvijeća i proizvoda od cvijeća
na malo.
Popis robe treba voditi na način, da se u primke-zaduženja i knjigu popisa unose svi
traženi podaci o robi, njezinoj količini, maloprodajnoj cijeni i iznosu prodajne vrijednosti za
sve cvijeće, suho cvijeće, zelenje, papir, ukrasne vrpce i ostalo što je i ako je predmetom
prodaje proizvoda na malo i nalazi se u prodajnom prostoru.
Pošto je osnovni cilj kod vođenja popisa robe da financijski podaci o zaduženju (ulazu)
robe odgovaraju podacima o razduženju (izlazu) robe, zbog čega se u konkretnom slučaju
cvijeće i ostala zadužena roba kao takva razdužuje, pa nije potrebno istu pojedinačnu robu
koja je razdužena, ali je u međuvremenu oblikovana u bukete, aranžmane ili vijence kojima se
11
cijena ne mijenja u odnosu na zadužene cijene elemenata od kojih su sastavljeni, ponovno
upisivati i zaduživati u knjizi popisa.
No, u slučaju kada zbog činjenice da se cvijeće slaže u bukete, vijence ili razne druge
aranžmane ujedno dolazi i do promjene maloprodajne cijene u odnosu na cijene cvijeća i
druge robe koja je korištena za njihovu izradu, ovi obveznici vođenja popisa robe moraju u
popis robe unijeti i zadužiti te izrađevine kao novo zadužene vrste i količine roba sa
odgovarajućim maloprodajnim cijenama.
U slučaju kada se radi o cvijeću i drugoj robi koja je uvenula i nije za prodaju,
odredbom članka 8. Pravilnika propisano je da se u knjigu popisa u stupac 3. trebaju unijeti
podaci u vezi razduženja robe zbog njenog otpisa.
Klasa: 336-01/04-01/695
Ur.br.: 556-07/01-04-01/M.N.
Zagreb, 25. listopada 2004.